|
D U H O V I Pozdrav: Milost Gospodina naega Isusa Krista, ljubav Boga Oca i
zajednitvo Duha Svetoga neka bude sa svima vama. Uvod: "Duh" u hrvatskom jeziku ima mnogo znaenja.
Neki pomisle na utvaru koja po noi luta, drugi je povezuju sa nekom vrstom "razuma"
i razumske snage, u Crkvi konano mislimo na Duha Svetoga, treu boansku
osobu, onog Duha Bojega "koji izlazi od Oca i Sina" i kome se mi
"s Ocem i Sinom skupa klanjamo i slavimo", kako to kae Vjerovanje. Grki jezik na kojem je originalno pisan Novi zavjet,
oznauje mnogo preciznije nego hrvatski. Rije koju mi prevodimo sa "Duh"
u originalnom tekstu znai "dah - disanje". Duh sveti je dah Boji. Biblija pripovijeda
da je Adam poeo ivjeti kad je Bog u njega udahnuo dah ivota. Ovaj dah - disanje
Boje je zahvatio apostole na Duhove i vie ih nije naputao cijelog ivota.
Ovaj Dah Boji nam je dan na krtenju, krizmi. Blagdan Duhova nas eli
podsjetiti da nas eli proeti taj Dah - disanje Boje. Kad je Bog sklapao savez sa svojim narodom, objavio se
u oluji i ognju. I dao im je zakon saveza u obliku deset zapovijedi. I to se
u starom zavjetu slavilo kao dan Pedesetnice. I u mladoj Crkvi, koja se okupila na
molitvu, vjetar i oganj su bili znak svemonog djelovanja Boje prisutnosti.
I kao zakon djelovanja dao je svojima svoj Dah - disanje - svoga Duha u srce,
tono onako kako su proroci predskazali za novi
savez. Otvorimo se i mi ovoj Bojoj ivotvornoj struji koja e
od nas uiniti nove ljude, ljude prema srcu Bojemu.. Molitva vjernika Za svetu Crkvu Boju i njezine
pastire, obnovi ih po djelovanju tvoga Duha, molimo te. Za ovdje okupljene i sve
vjernike, uini nas vjerodostojnim svjedocima tvoga Kraljevstva po djelovanju
tvoga Svetog Duha, molimo te Za hrvatski narod i sve
narode svijeta, izlijei rane mrnje i blagoslovi napore oko pravednog mira,
molimo te Za sve siromane i bolesne,
posebno bolesnike nae upe, za naputene i osamljene, poalji im po
djelovanju svoga Duha tjeitelje i pomonike, molimo te Za sve rtve rata i nepravednog
nasilja, probudi ih po svom Duhu za vjeni ivot.. molimo te. Za sve nae pokojne,
posebno pokojne sveenike i bratime, podijeli im radost svoga Duha, molimo
te... Po Duhu Bojem je Boja
ljubav izlivena u naim srcima. Po njoj neka bude izreena hvala i slava Ocu
i Sinu po Duhu Svetom sada i u vijeke vjekova. Amen. Meditacija: Oe, podari nam mudrost, da tebe spoznamo, revnost, da te traimo, strpljivost da te ekamo, srce kojim emo o tebi razmiljati ivot da te navijetamo u
snazi Duha Gospodina naega Isusa Krista. (Ambrozije) Propovijed 1 1. Uskrs i Duhovi Zadnja reenica umanjuje
zadovoljstvo dananjeg evanelja. "Kome zadrite, bit e zadrano"
Tko je na katoliki nain ukljuen u drutvo, ovo e ga, na kraju uskrsnog
izvjetaja, podsjetit na uskrsnu ispovijed. Vlast opratanja grijeha ovdje
govori i o neopratanju grijeha, o njihovu zadravanju. Odmah nam padaju na pamet asocijacije na
zloupotrebu vlasti u Crkvi. Pa nije daleko ni sveta inkvizicija. Zadravanje grijeha, neopratanje nikako ne
spada u Duhove. Ivanovo evanelje gleda Duhove i Uskrs u jednom. Jo
istoga dana se dogodilo ono to opisuju Djela apostolska kao Duhove, 50 dana
kasnije. Ivanovo evanelje jasno pokazuje da Duh koji je nad apostole siao
50 dana poslije, jest Duh raspetog i uskrslog Krista. Nikakav besadrajni
Duh, nego Duh onoga koji se u uskrsnuu pokazao kao Duh ivota. Na dan uskrsa ulazi Isus posred svojih uenika. Evanelje
ivo opisuje situaciju: uenici su se zatvorili od straha pred
progonom.Zakljuali prozore i vrata. Bez Isusa, ne samo da su izgubili nadu,
nego ak i ivot izvan svoje uplaene grupe. Prvo to u ovakvoj situaciji
evanelje jasno pokazuje jest da se Isusa ne moe iskljuiti. Ovdje se ne spekulira
kako je Isus doao kroz zatvorena vrata. Ovdje se jasno govori o iskustvu
uenika. Ondje gdje smo mi prekinuli svaki kontakt, tu Bog preuzima
inicijativu po Isusu Kristu: Uskrsli e doi u nau sredinu i daje nam svoj
mir: "Mir vama!" 2. ivot i smrt Isus je bio mrtav - sada ivi. Ne kao to je ivio
Lazar i mladi iz Naima. On nije ustao iz groba da bude jo nekoliko godina
sa svojim uenicima. Mnogo vie, Isus je iz ovog biolokog postojanja na putu
k Ocu, k Oevoj slavi. Na tom putu on susree uenike i alje ih kao to je
Otac poslao njega. Isus ne alje uenike, a da ih nije za to oboruao.
Nakon to je od uenika uinio apostole i poslanike: "dahne u njih i
kae im: primite Duha Svetoga." Disanje - udahnjivanje je isti znak i
slika koja se upotrebljava u drugoj
pripovijesti stvaranja, na samom poetku Biblije, u knjizi Postanka:
"Tada Bog udahne u ovjeka "adama", kojega je od zemlje
uinio, dah ivota (Post 2,7). Boji dah- disanje - je ono to nam daje
ivot. Ako Bog povue svoj dah, mi emo se vratiti natrag u prah. (Ps.124,29) Nema ivota bez Bojega daha. Bioloki ivot Isusov je uniten na kriu. Bioloki je
Isus mrtav. Pokazuje im svoje rane da bi tako otklonio svaku sumnju. Kroz ova
rebra je prolo koplje i probolo srce i tako je zavrio ivota Isusa iz
Nazareta. ivot? Bioloki ivot: srce koje kuca, krv koja tee ilama, svi neuropsiholoki pokreti, to je tijelo u kojem je ivio. S
druge strane u ovom tijelu je on mislio, osjeao, blagovao sa svojim
uenicima, jednostavno ivio. 3. Darovati ivot ovjek je mnogo vie nego zbroj biolokih procesa. U
naem tijelu nas Bog susree. Iz ovog susreta ivot dobiva nove kvalitete. U
ovom susretu Bog nam daruje svoj dah, svoga Duha. To je Duh iz kojega emo postati slobodni,
pa i kad bi nam koplje kroz bok probilo srce, ivot nam ne bi bio oduzet.
Ovaj ivot je u Bogu nerazoriv. Na Duhove slavimo ivot kojega nam Bog daruje. Isus dahne nad apostole kao znak ivota
kojega nam ne moe oduzeti ni jedna bioloka smrt. To je vjeni ivot koji nas
ve ovdje zahvaa i kojega moemo doivjeti ovdje, gdje moemo doivjeti
njegovu prisutnost. Tu smo onda zajedno njegova Crkva. Ovaj ivot nam ne moe
nitko oduzeti. Samo ga mi sami moemo
odbaciti. Jer ovaj se ivot moe sruiti samo grijesima kad zatvaramo vrata i
prozore Bogu svojom okorjelou i ponavljanjem grijeha, sami se iskljuujemo iz ljubavi Boje. No i ovdje Isus govori rijei osloboenja:"Kome
oprostite grijehe, bit e oproteni." Ako dopustimo da nas Isus zahvati,
dobivamo mo da raskinemo smrtni lanac grijeha, ako se poput Isusa obratimo
onom koji je sagrijeio. Ovdje se radi o udesnom daru koji je dan svakom krtenom:
"Kome oprostite bit e oproteno." Na vama je da ovaj ivot vjere dalje predajete. Ako mu
vi sprijeite, ako ga vi ostavite u grijehu, onda e biti izgubljeno mnogo
vie od biolokih funkcija. Bog nam je povjerio ivot koji je vjean i mi ga
trebamo dijeliti. Kao to je Bog poslao Isusa, tako Isus alje nas: ovo
predavati dalje. 2. Znak ognja Oganj je imao vrlo veliku
privlanu mo za ljude svih generacija.
Kao dijete rado sam palio vatre, a posebno onu na kominu ili na sv.
Ivana Krstitelja kad smo se okupljali oko vatre. Duhovi su blagdan kada je
Isusova elja ostvarena: "Doao sam baciti oganj na zemlju. Kakva radost
ako sve zapalim." (Lk 12,49) U obliku ognjenih
jezika doe Duh Sveti nad uenike koji su bili okupljeni u molitvi.(Dj) Ovaj
oganj koji je siao nad uenike i koji se proirio po svoj zemlji nije
nikakav obini oganj, zapaljena suha trava. Takav nagli plamen oduevljenja,
brzo smalake, ne moe biti slika Duha Svetoga. Duh Sveti je plamen jedne
druge vrste, on je vatra, prava istinska, koja sve proima. Takvim ognjem se
ne smijemo igrati. Duh Sveti nije nikakav aljivdija u svijetu, iako donosi
pravu radost. ala je povrna, a radost ulazi u dubinu. Duh Sveti nas eli
uvesti u dubinu Boju. Duhovi nisu nikakav novi blagdan, nego nastavlja
liniju Uskrsa, pedeseti dan. Nakon sedam puta sedam dana od uskrsnua
Kristova od mrtvih koje smo proslavili, pedesetog dana poinje irenje Radosne
vijesti po svijetu: Krist je uskrsnuo od mrtvih. Ova radosna poruka treba, da
- mora doi do posljednje granice
svijeta da bi svi ljudi mogli ivjeti u novoj stvarnosti i dostojanstvu koje
im je Bog darovao. Na poetku uskrsnog blagdana
bio je novi oganj, svjetlo uskrslog Krista prosvjetljuje tamu grobova. Na
kraju pedesetodnevne uskrsne radosti stoji opet oganj, ovaj put kao oganj
koji gori u apostolima i ini ih svjedocima Evanelja. U jednoj izvanbiblijskoj rijei, ali koja dobro odgovara i moe
biti sasvim ozbiljna, govori Isus:
"Tko je meni blizu, tome je blizu oganj." (Koptsko Tomino Evanelje, logion 82) To
je vrlo ozbiljna rije koja nije samo za nedjeljno razmiljanje ili upisivanje
u knjigu poezije. Tu je i vruina. Isus
govori o iskuavanju i taljenju u talionici patnje. U patnji se oituje
nasljedovanje. Isus nije obeao uenicima slavu i uspjeh, priznanje i i ugled kod navijetanja Evanelja, nego oranje i
kupanje, trud i muku, napor i progon. Tako treba Crkva dananjice, tako trebamo mi, snagom
krtenja i svete krizme, biti sasvim paljivi i sluati to danas "Duh
govori Crkvama", kako to ponavlja knjiga Otkrivenja sv. Ivana apostola ako
tako moemo rei za ono to Uskrsli eli uiniti i razvijati u zajednicama. (Otkr 2,7,11,17,29; 3,6,13,22) I sve to, na poseban nain,
postaje aktualno danas kad se razvija neto novo. Ne radi se o tome da
prenosimo pepeo, nego oganj. Nakon drugog svjetskog rata naa Crkva je bila
progonjena izvana, ali je iznutra bila stabilna, vrsta. Sada kad se dobilo
slobodu, kad naizgled, a tako se i u medijima govori, Crkva ima veliki
poloaj, opaa se da u toj Crkvi vie nema onoga Duha. Ako nedostaje Duh od
kojega Crkva ivi, ako vjernici umjesto molitve i enje za Duhom svetim i tre
za duhom vremena, onda e sigurno doi trenutak kad e se ugasiti plamen Duha
Svetoga u srcima ljudi, a onda e umjesto vjerskog ivota biti samo pepeo
koji ne vrijedi nita. Biskup Felix
Genn je rekao: Crkva nije nikakvo domae
udruenje, nego ona treba proeti i promijeniti svijet. Uslijedio je pljesak
koji budi nadu. Kad se u navijetanju Evanelja postavi oganj Duha Svetoga,
koji sve rastapa, onda je to ljudski gledano gubitak. Oganj unitava sve to
nema trajnu vrijednost. No, oganj je slika puna nade i ljepote: u njemu je
svjetlo koje obasjava tamu. Oganj pripovijeda o slavi koju je Bog objavio u
stupu od ognja narodu koji je iao kroz pustinju. Bog se ukazao Mojsiju u
goruem grmu koji je gorio, ali nije mogao izgorjeti. Boji oganj ne eli unititi,
nego oistiti. On ne eli razoriti, nego preokrenuti i uiniti novim. To nas
ohrabruje i oduzima strah, jer je to djelovanje Duha Svetoga u svijetu, on
dolazi da sve uini novim. Plamen Duha Svetoga donosi pokret u ovom svijetu,
dolazi i k nama da i nas prome i da i mi budemo
njime zahvaeni. Molimo: Ogrij to je zamrzlo svrati to je stramputno. |